Kemal Prohić
From Info Centar
Kemal Prohić je bio bibliotekar i jedan od prvih komunista iz Gračanice.
Sadržaj |
Obrazovanje
Sin željezničkog radnika, Hamdije Prohića, koji je bio aktivan u Glavnom radničkom savezu i Socijalističkoj stranci Bosne i Hercegovine još prije Prvog svjetskog rata, rodio se 1921. godine, osnovnu školu završio je u Gračanici. Srednju školu pohađao je u Tuzli, odakle je zbog političke aktivnosti u ljevičarskim đačkim organizacijama i udruženjima istjeran. Školovanje je nastavio u Banja Luci, potom u Užicu.
Rad u biblioteci
Kemal Prohić je bio bibliotekar i rukovodilac Kulturno-prosvjetnog društva "Narodna biblioteka" u Gračanici. Kao bibliotekar, Prohić je imao mogućnost da ostvaruje kontakte sa velikim brojem svojih sugrađana, posebno iz mlađe generacije. Bio je organizator mnogih izleta omladine u okolini Gračanice kao što su Rifatagin borik, Hadžikadin borik, na izvorište rijeke Sokoluše itd.
Okupljanje omladine
Intenzivnije okupljanje omladine oko Narodne biblioteke u Gračanici osjetilo se krajem 1939. godine. U središtu tih zbivanja bio je Kemal Prohić, koji je, već početkom avgusta 1940. godine, kao istaknuti omladinski aktivista, prisustvovao čuvenom pokrajinskom skojevskom savjetovanju u Pršljanima kod Bugojna. Osim Prohića, među 87 učesnika savjetovanja iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, bili su: Vojin Pejić i Milenko Jaćimović, omladinci iz Karanovca. Savjetovanju su prisustvovali i tadašnji visoki partijski rukovodioci: Avdo Humo, Rato Dugonjić, Pavle Goranin, Mahmut Bušatlija i drugi. Kemal Prohić je upoznao učesnike savjetovanja o političkim prilikama u Gračanici, a posebno o svom djelovanju među zanatskim radništvom. Učesnici savjetovanja su odlučili da se aktivno uključe u formiranje i djelovanje sindikalnih grupa Saveza industrijskih i zanatskih radnika (SIZR-a) u Bosni i Hercegovini, kao ogranaka URS-ovih sindikata koji su djelovali pod uticajem partije.
Sindikat
Po povratku sa Savjetovanja, pristupio je pripremama za organizovanje "Ursovih" sindikata u Gračanici. U svojoj izjavi o tome piše: „Većih teškoća oko odobrenja rada nismo imali jer nam je u tome pomogao naš prijatelj i simpatizer Šabić Fadil. Namještaj smo otkupili od Kulturno-prosvjetne udruge "Narodna uzdanica". Novčana sredstva dobili smo prilozima naših prijatelja i simpatizera kao što su: Stevo Jovanović, Hasan Maglajlija, Midhat Muratbegović, dr. Avdo Prohić, apotekar Viktor i Helena Kolman, Omer Mehinović, Stanko Maksimović, Hifzo Halilbegović, Dimitrije Jovanović i dr. Izvjesnu sumu novca imali smo i mi, koju smo dobili od rabata od prodaje radničke štampe. Prostorije sindikata nalazile su se na spratu ugostiteljske radnje Katice Jovanović (Velo Šuput tvrdi da su sindikalne prostorije bile u kući Branislava Ivaniševića, n.a.). Sindikat je počeo sa radom početkom septembra 1940. godine. U rukovodstvu sindikata bili su: predsjednik Mustafa Ustavdić, potpredsjednik Džemal Šuša i ja sekretar. U to vrijeme sam bio i akviziter za radničku štampu."
Prema nekim sjećanjima, tokom 1940. godine gračanički sindikalisti organizovali su i jedan štrajk krojačkih radnika u Gračanici, koji se završio neuspjehom, a štrajkači otpušteni sa posla.
Kemal Prohić je i kao kandidat, a i nakon prijema u partiju (u martu 1941.) bio zadužen za rad sa omladinom. Omladinski aktivisti su se najčešće okupljali na brdu poviše Malte, na Spreči itd. Na te sastanke dolazili su mnogi mladići i djevojke iz Gračanice. Od djevojaka Prohić se sjeća Razije i Hajrije Šiljić, Safe Kurtagić, Anđelke Havelke kao i veselih omladinskih sastajanja po Gračanic.
Period Drugog sv. rata
Nakon potpisivanja Trojnog pakta, Prohić je uspio okupiti nekoliko desetina mlađih aktivista na Griču, iznad Gračanice, koji su se pridružili sličnim protestima u drugim mjestima. U burnim događajima koji su uslijedili nakon kapitulacije vojske Kraljevine Jugoslavije i instaliranja NDH na tlu Bosne i Hercegovine, partijska organizacija u Gračanici praktično se ugasila. Znajući da će ustaše uništavati i paliti knjige, odmah nakon okupacije organizovao je prenošenje većeg broja knjiga iz Narodne biblioteke i biblioteke Viktora i Helene Kolman u kuće Durića i Mehinagića u Gračanici.
Nakon provale više skojevskih aktiva u Lukavcu i Puračiću, došlo je do hapšenja jedne grupe skojevaca u Karanovcu, među kojima su bili Vojin Pejić, Milenko Jaćimović, Dušan Dević i njegov brat. Na ispitivanju u Gračanici, oni su priznali da su zaplijenjene materijale, dobijali od Kemala Prohića. Potom je uhapšen i Kemal Prohić, koji je poslije kraćeg saslušanja u Gračanici, sproveden u Tuzlanski zatvor Štok, 22. juna 1941. godine. U tom zatvoru je bio sve do oktobra 1941. godine., kada je usljed nedostatka dokaza (i na intervenciju uglednih ljudi iz Gračanice) nakon suđenja, pušten iz zatvora, zajedno sa ostalim omladincima, ali je ostao pod stalnom prismotrom policije.
Jedno vrijeme boravio je u Srebrenici, gdje je, februaru 1942. godine, ponovo uhapšen i sproveden u zatvor u Sarajevo. Po izlasku iz zatvora, mobilisan je u domobranstvo. Nakon izvjesnog vremena, preko Age Sarajlića, uspostavio je vezu i priključio se partizanima.
Iz rata je izašao sa činom majora JNA. Kao oficir, službovao je u Skoplju, Nišu i Beogradu, gdje je i penzonisan. Umro je i ukopan u Beogradu u avgustu 1992. godine.