Narodna biblioteka "Dr. Mustafa Kamarić"
From Info Centar
Narodna biblioteka "Dr.Mustafa Kamarić" osnovana je u Gračanici 1928. godine , a evo kako:
U ljeto 1924. godine u Gračanici jed osnovan Muslimanski đački klub koji je djelovao u prostorijama i pod pokroviteljstvom Vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gračanici. Osnivači Kluba bili su Mustafa Kamarić, đak i Hajrudin Bujukalić, kojeg su porodične veze sa familijom Prohića čvrsto vezale za Gračanicu još dok je bio student. Nakon osnivanja Đačkog kluba, njih su dvojica nastojali da što prije ožive rad Narodne biblioteke i čitaonice u Gračanici. Prvo su zakupili prostoriju za biblioteku “na neodređeno vrijeme” i uz minimalnu kiriju , a zatim počeli pripreme za formiranje i registraciju kulturno-prosvjetnog društva pod nazivom “Narodna biblioteka”. Uradili su Pravila po kojima je zadatak Društva bio “da nabavlja knjige, časopise i novine za svoju knjižnicu i čitaonicu, da svojim članovima daje knjige, časopise i novine na čitanje, da članovima i ostalom građanstvu drži predavanja o svemu onome što bi mu uzdiglo zdravlje, promicalo trezvenost i krenulo život napretku, da za sve nepismene, muške i ženske, priređuje zimske analfabetske tečajeve, da za ženske priređuje kurseve za sve grane domaćeg života, da preduzima i radi sve ono što ide u prilog narodnom prosvjećivanju i njegovom ekonomskom podizanju.” Član Narodne biblioteke moglo je biti svako lice, bez obzira na pol i godine, koje nije odano kakvom poroku ili neuglednom životu i koje primi Upravni odbor. Pravila je potpisao Mustafa Kamarić, kao predsjednik i Hajrudin Bujukalić, kao tajnik Narodne biblioteke.
Nakon provedene propisane procedure, Ministarstvo prosvjete u Beogradu, svojim rješenjem br. 88317 od 9. 11. 1928. godine, odobrilo je Pravila Kulturno-prosvjetnog društva “Narodna biblioteka” Gračanica i, kao svoj prvi poklon, uputilo mu 30 knjiga vrlo interesantnih naslova. Spomenutog datuma, dakle, završen je postupak registracije i službeno označen početak rada Narodne biblioteke kao sasvim novog kulturno-prosvjetnog društva u Gračanici. Treba, dakle, razlikovati status Narodne biblioteke i čitaonice koja je djelovala samostalno ili u okviru Muslimanskog đačkog kluba samo kao biblioteka (smještena u lokalu čiji je vlasnik bio vakuf Ahmed-pašine džamije, na broju 8, u gornjem dijelu čaršije) od statusa Kulturno-prosvjetnog društva pod nazivom “Narodna biblioteka”, koje je preuzelo prostorije Narodne čitaonice (koja je u međuvremenu prestala sa radom) u vlasništvu vakufa Hadži Bećir-bega Gradaščevića. (zgrada starog kina kod sahat-kule).
Biblioteka je počela sa 20 knjiga i 25 redovnih članova da bi za 6 godina povećala knjižni fond na 1.200 knjiga i članstvo na 150 vrlo aktivnih, mlađih ljudi, naprednih demokratskih shvatanja, koji su djelovali u okviru dramske, folklorne, muzičke i horske sekcije. U tim sekcijama najaktivniji su bili tadašnji ugledni gračanički građani i napredni omladinci: Kemal Prohić (duže vrijeme rukovodilac Biblioteke), Ahmet Šiljić, Zdravko i Boro Pavlović, Sejdo Đulić, Adem Osmanbegović, Vojin Hadžistević, Hamdija Tihić, Adem Alić, Vasko Pajić, Sakib Džinić, Suljo Rešidbegović, Osman Hajrić, Mustafa, Hajrija, Zajim i Osman Kamarić, Džemal i Hifzo Halilbegović (domaćini Biblioteke) i niz drugih.
Odmah po završetku 2. svjetskog rata Biblioteka je ponova aktivirana , jer je veći dio knjižnog fonda bio sačuvan. Sve do 1962. godine Biblioteka je “životarila” da bi te godine počela da se naglo razvija intenzivnijom nabavkom knjiga,proširenjem bibliotečke djelatnosti po mjesnim zajednicama i radnim organizacijama, kao i brojem zaposlenih, pa je u Biblioteci sve do 1992. godine radilo 6 radnika. Svoj uspon Biblioteka dostiže 1971. godine kada je vodjena akcija “Jedna knjiga na jednog stanovnika”, što je ova Biblioteka , kao prva u ex Jugoslaviji i ostvarila. Od 1971. pa sve do posljednjeg rata Biblioteka je uspijevala da održi taj nivo. Pred sam rat Biblioteka je imala preko 60 000 knjiga, oko 6 000 hiljada čitalaca godišnje i oko 75 000 knjiga pozajmljenih izvan Biblioteke.
Danas se Biblioteka nalazi u sastavu JU “Bosanski kulturni centar i u njoj rade samo dva radnika, nema bibliotečke djelatnosti po mjesnim zajednicama i radnim organizacijama, a obnova knjižnog fonda i njegovo obogaćivanje novim naslovima i izdanjima svedeno je na minimum. Iz godine u godinu smanjuje se i broj čitalaca.
U sastavu Biblioteke se nalazi i “Spomen biblioteka dr. Mustafa Kamarić” po kome Biblioteka danas nosi ime.